Thursday, March 3, 2022
Putinova Rusija: U izmaglici demagoga
Do sada nije bio impresioniran sankcijama - ruski predsednik Vladimir Putin
DW
Putinova Rusija: U izmaglici demagoga
Hans Pfeifer - Jučer u 18:06
Koju ideologiju sledi ruski predsednik Vladimir Putin? Stručnjaci u njegovim govorima vide brojna preklapanja sa antiliberalnom Novom desnicom.
Kada Vladimir Putin završava svoj govor u 15.47, stotine poslanika ustaju. Cijela Njemačka, izgleda, aplaudira mladoj ruskoj nadi. 25. septembar 2001. Putin u njemačkom Bundestagu govori o jedinstvu evropske kulture, princu od Hesen-Darmštata i razvoju demokratskog društva. Govori njemački. I na kraju raspaljuje srca svih parlamentaraca - od socijalističke ljevice do transatlantičara konzervativne Unije - kada oduševljeno zaključuje: "Dajemo zajednički doprinos izgradnji evropske kuće." Putin, Evropljanin.
Više od dvadeset godina kasnije, entuzijazam, rusko demokratsko buđenje i put Rusije u Evropu leže u ruševinama. Rusija je u ratu u Evropi. Šta se desilo?
ideologija obezbeđivanja vlasti
"Ne mislim da Putin slijedi određenu ideologiju, on koristi različite elemente da legitimiše svoje zločinačke radnje." Ovako to analizira profesorka slavistike Sylvia Sasse sa Univerziteta u Cirihu. Putin je prvenstveno zabrinut za održavanje svoje moći u zemlji "i širenje na područja koja on naziva 'ruskim svijetom'", rekao je Sasse u intervjuu za DW.
Sasse je primijetio da se sve više poziva na konzervativne, antidemokratske ideje i da ih također citira u svojim govorima. Na primjer, monarhistički filozof Ivan Iljin ili narodni nacionalist Lev Gumiljev. „Putin se nalazi u izmaglici etno-nacionalističkih, često antisemitskih, autokratskih demagoga, koji takođe karakterišu Novu desnicu širom sveta“, kaže Sase.
Jedno od njihovih živopisnih lica je Aleksandar Dugin. Prema njegovom mišljenju, za ratove u svijetu odgovorna je tobožnja 'globalna elita': "Oni uništavaju zemlje". On odbacuje zapadni koncept demokratije.
A za Ruse on definiše drugačiju sliku o čovjeku: "Za nas Ruse biti čovjek znači pripadati cjelini. Za nas čovjek nije individua", rekao je u intervjuu za kanadsku televiziju.
boriti se sa zapadom
Dugin je jedna od zvijezda takozvane Nove desnice. Već godinama se spekuliše o njegovoj vezi sa ruskim predsednikom Putinom. S obzirom na Putinovu izolaciju, to se ne može provjeriti. Ali on je rado viđen gost u medijima lojalnim Kremlju. I stručnjaci uočavaju brojna ideološka preklapanja. Ovako Dugin na internet platformi VK opisuje borbu protiv Ukrajine kao uslov za preporod Ruskog carstva. A "Zapad" u Duginovoj ideologiji predstavlja smrt, samoubistvo i degeneraciju.
Svojom desničarskom ekstremističkom, antiliberalnom ideologijom našao je pristalice i u Njemačkoj i drugim evropskim zemljama. On također ima veze sa američkim pokretom alt-right i upoznao je Stevea Bannona u Rimu oko 2018. Dugin je veliki pristalica Donalda Trampa. Nakon pobjede na izborima, rekao je za tursku televiziju TRT u decembru 2016.: "Od sada je Amerika opet velika - ali više nije imperijalistička."
Pitanje identiteta
Istoričar Igor Torbakov sa švedskog univerziteta Upsala već godinama posmatra i opisuje intelektualno odvajanje od Evrope u Putinovoj Rusiji. Torbakov u Putinovim postupcima vidi i borbu sa pitanjem ruskog identiteta: Koliko Rusiju oblikuje Evropa? Koliko Azije? I koliko je ovaj identitet nezavisan?
U predavanju na Harvardu 2016. Torbakov je opisao težnje Ukrajine da se pridruži EU kao šok za ruski koncept posebnog slovenskog identiteta. Na kraju, ova težnja predstavlja prijetnju Putinovim zahtjevima Rusije za mjesto među velikim silama.
Neposredno prije početka rata protiv Ukrajine, Torbakov opisuje razvoj u svojoj zemlji kao poseban izazov za elitu Kremlja: buđenje nove mlade generacije. Jer ona također vidi temeljne političke ideale u ljudskom dostojanstvu, slobodi, demokratiji i toleranciji: "Ove 'evropske vrijednosti' su univerzalne. Mlađe generacije su to shvatile. Oni izlaze na ulice širom ogromne zemlje da izazovu vladajuće elite." , piše Igor Torbakov u martovskom broju časopisa German and International Politics Journal.